Šta čitati ovog leta - preporuke za svakog ljubitelja knjiga

Radoš Vidačković 2026-07-03

Letnji vodič za čitanje: otkrijte lagana štiva za plažu, napete trilere, istorijske sage i dirljive ljubavne romane koji će obeležiti vaše slobodne dane. Pregled najpopularnijih preporuka iz jedne strastvene čitalačke diskusije.

Leto je stiglo, a sa njim i onaj poseban ritam dana kada i najzaposleniji među nama uspevaju da ukradu par sati za sebe. Dani su duži, večeri toplije, a plaža, hladovina uz omiljeni kafić ili udobna fotelja na terasi postaju savršena mesta za uranjanje u neko lagano štivo. Upravo o tome se ovih dana živo priča u svim kutcima knjiških krugova - od neobaveznih okupljanja do virtuelnih čitaonica. U jednoj nedavnoj, izuzetno živoj diskusiji, iskristalisale su se preporuke koje deluju kao da su stvorene za letnje dane. Ako ste u potrazi za knjigom koja će vas prikovati za stranice dok traje godišnji odmor, ili pak tražite poklon za nekoga ko voli da čita, na pravom ste mestu.

Primetno je da se ukusi kreću od zanimljivih istorijskih trilogija, preko napetih trilera i emotivnih porodičnih priča, pa sve do duhovnih izdanja koja nam pomažu da bolje razumemo sebe. Ono što je zajedničko gotovo svim pomenutim naslovima jeste da se čítaju u dahu i da ostavljaju snažan utisak. Nije retkost da neko uzvikne: „Počeo sam ujutru, a do ponoći nisam mogao da je ispustim!” Upravo takva iskustva i želimo da podelimo sa vama.

Jedna od prvih preporuka koja je izazvala lavinu reakcija bila je trilogija Egipatski sudija autora Kristijana Žaka. Neko je pomenuo da je trenutno preokupiran baš tim serijalom, a odmah su se nadovezali i oni koji su već završili svih pet knjiga o Ramzesu. Ova dela vode nas u daleku prošlost, u vreme faraona i drevnih misterija, a pisana su tako pitko da ih i oni koji nisu ljubitelji istorije gutaju bez daha. „Ramzes - hram za milion godina” i ceo ciklus o egipatskom sudiji predstavljaju pravu poslasticu za svakoga ko želi da pobegne od svakodnevice i uroni u jedan potpuno drugačiji svet.

U istom dahu pominje se i Ljiljana Habjanović Đurović sa svojim romanom Ženski rodoslov. Čitateljka koja je započela to štivo tvrdi da je reč o izuzetno zanimljivoj knjizi koja se ne ispušta lako. Ljubitelji njenog pera znaju da ona ume da spoji emociju i snagu ženskog principa, a ko je još nije čitao, ovo bi mogao biti idealan ulaz u njen bogat opus. Nezaobilazna je i preporuka za Igru anđela, za koju mnogi kažu da joj je to najbolje delo.

Kada je reč o onim naslovima koji nas teraju da i zaplačemo i nasmejemo se na istoj stranici, apsolutni favorit je Mandolina kapetana Korelija autora Luja de Bernijera. U diskusiji se izdvojio komentar da je knjiga prepuna emocija, dok je film, iako lep, uhvatio jedva pet procenata onoga što pisac pruža. Ne postoji bolja preporuka za letnje popodne od ove priče o ljubavi u vihoru rata na grčkom ostrvu. Ako ste gledali ekranizaciju, tek sada treba da uzmete knjigu - bićete oduševljeni.

Ljubitelji laganijeg, a opet uzbudljivog štiva često posežu za Norom Roberts. Tri sudbine su opisane kao „lako, strastveno, uzbudljivo”, a utisak je kao susret sa prvom ljubavlju - onakvom kakvu ste sanjali. Pored toga, tu su i Vreli led, Od srca, Večeras i zauvek, kao i Javne tajne. Sličan senzibilitet donosi i Sandra Braun, čija se Zavist posebno ističe - „puna obrta i iznenađenja, drži prikovane za knjigu do poslednje stranice”. Ništa manje nisu zanimljive ni Svedok i Rikošet, koje se kreću na granici krimi i ljubavnog žanra.

Ne može se zaobići ni fenomen Paula Koelja. Dok jedni čitaju Alhemičara po treći put, drugi su se tek sada odvažili na Zahir ili Đavo i gospođica Prim. Veronika je odlučila da umre izaziva podeljene utiske - nekima je neverovatno, dok drugi priznaju da im se u početku nije dopala, ali ih je na kraju kupila. Na obali reke Pjedre sedela sam i plakala se pominje kao knjiga koja se pročita dok trepneš. Za one koji traže nešto svežije, tu je Veštica iz Portobela. Zajedničko za sve Koeljove naslove je da lako klize i da teraju na razmišljanje o suštini života.

U domenu istorijskih romana i priča koje se oslanjaju na stvarne događaje, posebno mesto zauzima Ispovest iz harema. Iako su se mišljenja podelila oko autentičnosti, opisana je kao senzacionalističko štivo od koga se naježiš i koje se čita u jednom dahu. Tu je i Tragom mrtve princeze autorke Kenize Murad, koja je mnoge fascinirala svojim detaljnim prikazom istorijskih ličnosti. Nezaobilazan je i nastavak, Badalpurski vrt, koji se preporučuje svima koji su uživali u prvom delu.

Kada pričamo o istoku, poseban talas oduševljenja izazvao je Haled Hoseini. Njegov Lovac na zmajeve i Hiljadu čudesnih sunaca se gotovo podrazumevaju u svakoj preporuci. Jedna čitateljka je zapisala: „Istovremeno plačem i čitam - za sada sam oduševljena.” Drugi dodaju da je Hiljadu čudesnih sunaca toliko potresna knjiga da danima posle ne možete da je izbacite iz glave. Ove priče o Avganistanu, prijateljstvu, izdaji i iskupljenju zasluženo zauzimaju prva mesta na top-listama.

Sličnu toplinu donosi i Indu Sundaresan sa svojom Dvadesetom suprugom i Svetkovinom ruža. Ovi romani vode nas na dvor mogula i otkrivaju svet intriga, ljubavi i borbe za moć kroz oči žena koje su oblikovale istoriju. Preporučuju se svima koji vole da istorija oživi pred njima.

Za ljubitelje lagane letnje proze tu su i naslovi poput Pazi šta želiš - možda ti se i ostvari od Aleksandre Poter. Opisana je kao romantična komedija koja je prava letnja knjiga - opušta, zasmejava i tera vas da poverujete u male čarolije. Sličan utisak ostavljaju i Kupoholičarka serijal Sofi Kinsele, koji se čita uz osmeh od početka do kraja, kao i Bogomdana domaćica - idealna za sve poslovne žene koje nemaju vremena ni da odu do toaleta.

Posebno mesto u preporukama zauzela je i Megi O`Farel. Njen roman Kada si otišao izazvao je lavinu utisaka - od „divna, jako emotivna” do žustrih rasprava o tome da li je glavna junakinja na kraju umrla ili nije. Pripovedanje koje se prepliće u dve vremenske ravni neke je nerviralo, dok su drugi baš u tome uživali. Svakako se preporučuje i njeno delo Ljubav moje ljubavi, koje manje zbunjuje, a jednako pogađa.

Ko voli nešto mračnije i slojevitije, u diskusiji se iskristalisao Ernest Sabato i njegov roman O junacima i grobovima. Opisana je kao „uzbudljiva, buntovna, mračna, pomalo demonska i ironična”. Ova knjiga je za one koji žele da zarone duboko u psihološke i filozofske slojeve, da upoznaju južnoamerički senzibilitet i da se susretnu sa opsenama i strastima. Nije lagano štivo za plažu, ali je savršeno za duge letnje noći kada tražite nešto što će vas potpuno obuzeti.

Ne smemo zaboraviti ni naše pisce. Momo Kapor se pojavljuje u nekoliko navrata: Eldorado, Una, Beleške jedne Ane, Hronika izgubljenog grada. Njegov duhoviti, nostalgični stil mnoge opušta i podseća na neka prošla vremena. Ovo su priče koje mirišu na zlatiborsko seno i pružaju utočište od gradske vreve. Gordana Kuić se takođe izdvaja trilogijom o Balkanu: Miris kiše na Balkanu, Cvat lipe na Balkanu, Smiraj dana na Balkanu. Ove knjige su već decenijama sinonim za porodične sage i ljubavi koje nadilaze verske i nacionalne podele.

Za poklonike klasike i dubokih misli, tu je uvek aktuelni Dostojevski. Poniženi i uvređeni su opisani kao fantastična knjiga koja je čak i one koji retko plaču rasplakala u nekoliko navrata. Braća Karamazovi se polako privode kraju, a utisak je da što se više bliži kraj, to je zanimljivije. Za one koji ipak traže nešto vedrije, Remark sa Noć u Lisabonu ili Ivo Andrić sa Znakovima pored puta i Prokletom avlijom ostaju bezvremeni.

Zanimljivo je koliko je pažnje privukao i Orhan Pamuk. Zovem se Crveno, Sneg, Istanbul - uspomene i grad i Novi život pominju se u dahu, uz opasku da je stil neverovatno lep, a priče slojevite. Neko je prokomentarisao da je Sneg ostavio jak utisak i da je to jedna od onih knjiga o kojima se razmišlja dugo posle čitanja. Ipak, bilo je i onih kojima se Zovem se Crveno nije dopao, što samo dokazuje da je ukus raznolik.

Ljubitelji naučne fantastike i horora neće ostati uskraćeni. Den Simons sa svojim Hiperion serijalom i Leto noći dobio je mnoge pohvale. Strvinarska uteha i Ukleta zima se preporučuju za sve koji vole da se malo naježe. Tu su i Nil Gejmen sa Anansijevim momcima i Daglas Adams koji nas vodi Autostoperskim vodičem kroz galaksiju. Za ljubitelje horora, Stiven King se pominje sa Vrećom kostiju i Mobilnim telefonom, dok Isijavanje i To ostaju večiti favoriti.

Jedna od onih knjiga koje su bukvalno podelile mišljenja bila je Dragulj Medine. Povučena iz prodaje zbog kontroverzi, izazvala je ogromnu radoznalost. „Prosto me je zanimalo oko čega tolika buka - za sada ništa skandalozno”, glasi jedan utisak, dok drugi već znaju pozadinu i čitaju je upravo zbog zabrane. Istorijski ljubavni romani poput Druge Bolenove kćeri i Kraljičine lude autorke Filipe Gregori takođe su se našli na spisku onih koji se gutaju na plaži.

Za one koji uživaju u detektivskim zapletima i trilerima, iskrslo je nekoliko aduta. Agata Kristi sa Deset malih crnaca i Tragedijom u tri čina i dalje kraljuje. Den Braun se pominje sa Da Vinčijevim kodom, Anđelima i demonima i Digitalnom tvrđavom. Iako mu neki zameraju šablon, neosporno je da ume da zakuca čitaoca za stolicu. Harlan Koben sa svojim Jedan jedini pogled i Obećaj mi takođe ima vojsku poklonika, a posebno je hvaljen Kabineta čudesa autora Daglasa Prestona i Linkolna Čajlda - priča o tunelu punom kostiju i stravičnim zločinima starim sto godina.

Kada je reč o duhovnom i psihološkom razvoju, Moć podsvesti, Tajna Ronde Bern, Put kojim se ređe ide Skota Peka i Kaludjer koji je prodao svoj ferari Robina Šarme su samo neke od preporuka. Jedna čitateljka kaže da joj je Put ljubavi Antonija de Mela bolji od Buđenja, dok se Zahvalnost - način života Luize Hej čita svakodnevno. Za one koji žele da spoje filozofiju i smeh, tu je Svet je mali bogovi Terija Pračeta.

Na kraju, ne možemo da ne primetimo koliko su u diskusiji prisutni i naslovi koji se bave sudbinom žena u različitim kulturama. Suada - živa spaljena, Princeza Sultana, Moja sudbina u porodici bin Laden i Nevesta za malog princa donose potresne ispovesti koje teraju na razmišljanje o slobodi, veri i tradiciji. Ove knjige nisu lagane, ali su važne i otvaraju oči.

Bogatstvo preporuka je zaista ogromno i svako može pronaći nešto za sebe. Bez obzira da li birate lagano letnje štivo za popodnevnu dremku u hladu, ili pak tražite intenzivan roman koji će vas progutati celog, ova diskusija nudi mapu puta kroz svet knjiga. Važno je samo da se prepustite, pronađete onu jednu koja će vam delovati kao sudbina i - uživate u čitanju. Jer kako reče jedan od učesnika razgovora: „Uzeh knjigu u ruke i prosto ne mogu da prestanem. Kao da sam sreo prvu ljubav koja te pogleda onako kako sanjaš.” Neka vam je srećno otkrivanje tog susreta.

Komentari
Trenutno nema komentara za ovaj članak.